Paradontologija

Paradontologija

Pouzdano znate da su vam desni zdravi

Naš primarni cilj je maksimalna zaštita i očuvanje vaših prirodnih zuba. Iz tog razloga naš tim će učiniti sve – od uklanjanja zubnog kamenca, do složenih hiruških zahvata, lečenja paradontoze, kako bismo sačuvali vaše prirodne zube. Ne zaboravite da je zdravlje vaših zuba, desni i kostiju uslov za uspešnost svih ostalih konzervativno-protetskih i implantoloških tretmana. Stava smo da za zdravljevaših zuba možemo učiniti puno toga pre nego ih izgubite.

Paradontopatija, odnosno zapaljenje desni, potpornih kostiju i pripadajućih ligamenata, posle karijesa je najrasprostranjenija bolest savremenog društva. Najčešći uzrok paradontopatije je zubni plak (biofilm), koji u sebi sadrži nekoliko stotina raznih vrsta bakterija. Ukoliko se ne održava redovna oralna higijena plak se mineralizira te od njega nastaje zubni kamenac.

Delovanjem bakterija iz zubnog kamenca i plaka, dolazi do upale desni. Ovu promenu nazivamo gingivitis. Desni su otečene, zadebljale i krvare. Verovatno vam se desilo da prilikom pranja zuba primetite krv na četkici. Krvarenje ne mora biti jako, vrlo često ono i izostaje (npr. kod pušača) zbog čega mislimo da nemamo parodontoloških problema. Ukoliko se gingivitis ne leči, bakterije će nastaviti da napreduju u dublje delove potpornog aparata zuba i izazvati parodontitis, tj. zapaljenje potpornih kostiju i ligamenata. Tok zapaljenja desni je najčešće spor, bez subjektivnih simptoma za pacijenta, kao što su bol i oticanje, no ako se ne leči, može dovesti do delimičnog ili potpunog gubitka potpornih struktura zuba. Krajnji rezultat je rasklimavanje i gubitak zuba.

Koliko se često javlja paradontopatija?

75% odraslih osoba pogođeno je parodontopatijom. Parodontopatija je najčešći uzrok gubitka zuba u odrasloj dobi. Postoji povezanost sa opštim oboljenjima poput dijabetesa, kardiovaskularnih i plućnih bolesti, kao i sa genetskom predispozicijom.

Kako ću znati da li imam parodontopatiju?

Većina ljudi ne zna ili nije svesna da ima parodontopatiju. Paradontitis često ostaje neprimećen zbog hroničnog toka siromašnog simptomima. Ukoliko u porodici imate nekog ko boluje od paradontopatije, trebali bi da zakažete pregled jer genetska komponenta ima bitnu ulogu u nastanku ove bolesti.

Koji su simptomi paradontopatije?

U ranijim fazama je prisutno zapaljenje desni (ne mora biti u svim slučajevim), krvarenje desni, mali otok, crvenilo, više osećaj nelagodnosti nego bol. U kasnijim fazama je prisutno povlačenje desni, pojava sekreta i gnoja iz džepova, promena položaja zuba, povećani međuzubni prostori, te pokretljivost, i na kraju gubitak zuba.

Kako se postavja dijagnoza paradontopatije?

Za postavljanja dijagnoze paradontopatije rendgenski snimak je obavezan. U dijagnostičke svrhe sprovodi se bezbolno merenje dubine parodontalnih džepova koje traje 2-3 minuta. Nakon uspostavljanja dijagnoze, terapija može biti profesionalno čiščenje zuba, ili specifična terapija pardontopatije.

Terapija parodontopatije

Inicijalna odnosno početna terapija sastoji se od uklanjanja plaka i zubnog kamenca. Ukoliko je došlo do većih koštanih destrukcija, a kao posledica toga do rasklimavanja zuba, pristupićemo raznim paradontološko-hiruškim metodama, kojima ćemo nadoknaditi izgubljenu kost i pokušati da zaustavimo gubitak zuba.

Kontrole nakon parodontološke terapije

Nakon završenog lečenja dolazi do poslednje faze, doživotne faze ili faze održavanja. Kontrole su 2-4 puta godišnje, a učestalost kontrole zavisi od aktivnosti oboljenja i oralne higijene pacijenta.

Utiče li trudnoća na bolest parodontopatije?

U trudnoći se povećava sklonost ka upali desni. Čak 60-75% trudnica oboli od zapaljenja desni, odnosno dobija trudnički gingivitis. Uzrok je promenjeno hormonalno stanje, tj povećanje koncentracije estrogena i progesterona. Povećana koncentracija ovih hormona dovodi do osetljivosti na bakterije iz zubnog plaka. Upravo zbog toga trudnice moraju posvetiti posebnu pažnju zdravlju usne šupljine

Da li pušenje utiče na parodontitis?

Krvarenje je prvi znak upale desni, dok kod pušača ovaj znak redovno izostaje. Pušenje je 7x veći rizik za parodontopatiju.

Koliko puta dnevno treba prati zube?

Zube treba prati najmanje dva puta dnevno. Poželjno je posle svakog obroka. Pranje zuba treba da je efikasno, sistematski, bez preskakanja nijedne površine zuba, i to u vidu nežne masaže, gotovo bez pritiska, s minimalnim kružnim pokretima tačno na prelazu zuba i desni. To područje je najosetljivije na bakterije, tamo se krije najviše bakterija, ostataka hrane.

Čime je najbolje održavati oralnu higijenu?

Od izuzetne važnosti je pravilan izbor četkice za zube. Najvažniji deo četkice jesu njena vlakna. Idealno bi bilo imati četkcu sa što više mekših vlakana (ultra mekanih), postavljenih jako gusto. Lagano zaobljenim vrhovima izbegavaju se oštećenja desni, a istovremeno se postiže najbolji učinak u najkraćem vremenu. Četkicu je potrebno zameniti na svaka tri meseca. Takođe, ne smemo zaboraviti ni prostor između dva susedna zuba, gde se zapravo nalazi najviše bakterija. Običnom četkicom se ne može doći do tog područja, jer vlakna četkice ne mogu sasvim da prođu kroz te prostore. Zato bi trebalo jednom dnevno koristiti interdentalnu četkicu. Interdentalna četkca treba da ima gusta i meka vlakna, a vrlo je važno odabrati pravilnu veličinu. Ukoliko imamo odgovarajuću veličinu interdentalne četkice, možemo je upotrebiti tako da je samo jednom, nežno i lagano proguramo kroz interdentalni prostor između dva zuba i zatim je izvadimo. Na kraju, svakodnevna pravilna higijena, redovni stomatološki pregledi, redovno skidanje zubnog kamenca i poliranje zubnih površina, sprečavaju nakupljanje bakterija i čuvaju zdravlje vaših prirodnih zuba.